U ranom dojenačkom razvoju kada su rast i razvoj u svom najvećem zamahu, treba djetetu pružiti ne samo dobro nego najbolje. Iz tog razloga majke treba poticati na dojenje. Katkad se za vrijeme dojenja mogu ispriječiti poteškoće zbog kojih majke često odustaju od prirodne prehrane i posežu za zamjenskim pripravcima. Poznavanjem mogućih poteškoća u dojenju, savjetovanjem i edukacijom o vještini dojenja te se poteškoće mogu prebroditi. poteškoće pri dojenju

Moguće poteškoće pri dojenju

Nedostatak mlijeka

Ovo je najčešća briga rodilja i čest razlog za prestanak dojenja.

Sisanje ili taktilni podražaj bradavica dojki poticaj je na izlučivanje hormona oksitocina koji dovodi do izlučivanja mlijeka u kanaliće dojke. Osim toga samo dojenje potiče stvaranje mlijeka i svaka dojka neovisno o veličini može djetetu pružiti optimalnu prehranu. poteškoće pri dojenju

U prvim danima nakon poroda dojka je nabrekla od povećane količine krvi i limfe pa oksitocin sporije dolazi na svoje odredište. Zato istiskivanje mlijeka u mliječne kanaliće u početku dojenja kasni. U to vrijeme dijete siše na dojci i po nekoliko minuta prije nego li se pojavi refleks otpuštanja mlijeka. Upravo ova pojava često uznemirava majke jer im se pričinjava da nema mlijeka te mnoge tu odustaju od dojenja i prelaze na umjetnu prehranu djeteta. Ta se faza može prebroditi kružnom masažom dojke od periferije prema sredini ili postavljanjem toplih obloga na dojku prije podoja. Postoje i mediakmentna riješenja u obliku oksitocinskog spreja, no međutim ona su rezervirana za slučaj kada niti jedna prirodna mjera nije dovoljno uspješna.

Dijete koje je nemirno ili odbija dojku

Nemir i odbijanje dojke obično su prolazne pojave koje katkad jako zabrinjavaju mame. Mlijeko može promijeniti miris ili okus uslijed nekih prehrambenih navika majke npr. konzumiranjem jako začinjene hrane, češnjaka, kelja, luka i sl.

Uzrok također može biti i bebina upala uha, začepljen nosić ili izbijanje zubića.

Zbrka između bradavice i umjetne dudice također može biti razlog odbijanja dojke. Sisanje gumene dudice zbog njezinog drukčijeg anatomskog oblika, potpuno je različito. Ono se sastoji od ritmičnih pokreta pritiskanja dudice o nepce. Novorođenče koje naizmjence siše dojku i dudicu može se zbuniti i loše sisati dojku. Zbog toga, dok god ne uvježba sisanje dojke ne preporučuje se davanje gumene dudice niti hrane na bočicu.

Bolne i ispucale bradavice

Dojenje ne bi trebalo biti bolno, ali ako bradavice ipak bole dok dijete doji najčešće je uzrok nepravilno hvatanje bradavice. Da bi novorođenče moglo pravilno dojiti bitno je da u usta stavi cijelu bradavicu i što veći dio areole ispod koje se nalaze mliječni sinusi u kojima je skupljeno mlijeko. Nepravilno hvatanje bradavice treba se ispraviti ponovnim stavljanjem djeteta na dojku i pri tom paziti da se bradavice ne bi ozlijedile grubim izvlačenjem iz usta dok dijete još uvijek nepravilno vuče. U tom slučaju možete pokušati iskoristiti novorođenački refleks traženja usnama: lagano prstom podražite bebin obraz uz kut usana i ono će otpustiti dojku okrećući glavu u smjeru podražaja.

Uzrok ragada na bradavicama može biti i stalna vlažnost od mlijeka pa posebnu pozornost treba posvetiti njezi bradavica: prati ih samo mlakom vodom i sušiti na zraku ili nježno obrisati pamučnim ručnikom. Ako je bol vrlo jaka mogu se rabiti šeširići za dojenje.

Plosnate ili uvučene bradavice

Priprema za početak dojenja treba početi još prije poroda. Dojke je potrebno pregledati potkraj trudnoće u sklopu ginekološkog pregleda radi pravovremene korekcije uvučenih ili jako plosnatih bradavica. Dojka se, naime u potpunosti razvija tek u trudnoći te se neke zapreke dojenju, poput uvučenih ili plosnatih bradavica tek tada i uoče. Uvučene ili jako plosnate bradavice mogu se otkriti i samopregledom: bradavica se stisne između palca i kažiprsta i gleda se koliko se izbočava van. Normalna se bradavica izboči prema van, a uvučena se povuče unutra prema prsnom košu.

U posljednjem tromjesečju trudnoće takve se bradavice mogu pripremiti za dojenje nošenjem oblikovača bradavica, a ako pojava nije uočena sve do poroda, tada može pomoći dojenje preko „šeširića“.

Prepunjenost dojki

U prvim danima nakon poroda dojke su osjetljivije, teže i veće zbog povećane količine krvi, limfe i mlijeka u njima. Takva normalna punoća dojki iščezava 2-3 tjedna nakon poroda. Prepunjenost dojki razlikuje se od normalne punoće dojki po tome što je koža toplija, napeta, prozirna i sjajna. Cijela dojka je bolna, a bolnost se može protezati i do pazušne regije. Tjelesna temperatura može biti blago povišena (do 38,4ºC). Javlja se najčešće između 3. i 5. dana po porodu, a može i kasnije. Slabo sisanje smatra se najčešćim uzrokom pa se takva neugodna prepunjenost dojki spriječava i liječi čestim i dugim dojenjem ili izdajanjem ukoliko je to potrebno. poteškoće pri dojenju

Upala dojke

Upala dojke ili mastitis izazavana je infekcijom. Ulazni put mikroorganizmima može biti začepljen ili teže prohodan mliječni kanalić te ispucale bradavice. Mlijeko zaostalo u mliječnim kanalićima dojke povoljno je tlo za razmnožavanje mikroorganizama i tu se razvija upala. Majka obično ima povišenu tjelesnu temperaturu, višu od 38 ºC, slabost, bolove u mišićima, katkad i mučninu, povraćanje i zimicu. Ova komplikacija dojenja zahtijeva antibiotsko liječenje pa se ukoliko se ovakvi simptomi pojave, treba javiti svom liječniku koji će dalje odlučiti o postupku. Oboljela dojka treba se osloboditi mlijeka izdajanjem, a na zdravoj dojci se bez dvojbe može nastaviti dojenje.

prof. dr. sc. Josip Đelmiš

Nikica Ljubas, dr. med.