Redovno menstruacijsko krvarenje mi je izostalo! Provodim urinarni test na trudnoću, test  je pozitivan! Sreća, beskrajna sreća, trudna sam, biću majka. Super! A, šta dalje? Posjet ginekologu, logično. Kada? Optimalan period za prvu posjetu ginekologu jeste 2-4 nedjelje od izostanka očekivane menstruacije.

Zašto je potreban ginekološki pregled u ranoj trudnoći?

Postoji nekoliko razloga za to: transvaginalnim ultrazvučnim pregledom potvrđujem da sam trudna, da je trudnoća u materičnoj šupljini i saznajem da li je jednoplodna ili višeplodna trudnoća.

Pozitivan test na trudnoću

Naime, pozitivan test na trudnoću može biti i kod vanmaterične trudnoće! To je stanje koje može ugroziti život trudnice. Ako je trudnoća van materice, još dok je rana, može se liječiti konzervativno, injekcijama citostatika.

Kasno prepoznata vanmaterična trudoća je dramatično stanje, koje traži hiruršku intervenciju i najčešće gubitak jednog jajovoda. Na vrijeme prepoznata, bez hirurškog tretmana, svi organi reprodukcije ostaju intarktni.

Prvim pregledom u ranoj trudnoći (prvi trimestar) sa potpunom tačnošću saznajemo „starost“ ploda, gestacijsku dob fetusa. Naime, u ranoj trudnoći svi su fetusi iste dužine. U ovog dobi razvoja nema bioloških varijacija rasta plodova, nema još utjecaja genetskih faktora ili okolnosti trudnoće koje će učiniti to da na kraju plod nošen 40 nedjelja bude različite dužine i tjelesne mase.

U kasnoj trudnoći se na osnovu biometrijskih mjera jednog organa (npr. veličine obima stomaka ili glavice ploda) ne može odrediti dužina trajanja trdunoće, pa time niti termin porođaja. To se može učiniti samo u ranoj trudnoći mjerenjem distance tjeme-trtica (tzv. CRL), tokom prve posjete ginekologu. Tada se sa potpunom sigurnošću određuje termin porođaja i trenutna gestacijska dob.

Šta uključuje prvi pregled?

Prvim pregledom u ranoj trudnoći ginekolog će utvrditi stanje vašeg zdravlja i u tom smislu će uraditi sljedeće mjere i postupke koji su dio algoritma kontrole trudnice i trudnoće: mjerenje i bilježenje krvnog pritiska, mjerenje tjelesne mase trudnice, saznanje o krvnoj grupi i Rh faktoru supružnika vrlo je važan segment medicinske brige o trudnici.

Koliko je važan govori činjenica da niti jedna trdunica ne smije doći na porod a da nema dokument o krvnoj grupi i Rh faktoru. Tokom poroda ili zbog nekih oboljenja u trudnoći (prijevremeno ljuštenje posteljice od materice, niska sjela posteljice, krvarenja nakon poroda), neophodna je nadoknada svježom krvlju, često vrlo hitna kada je neophodna tačna krvna grupa i Rh faktor. Zbog različitih Rh faktora majke i oca (majka Rh negativna, otac Rh pozitivan) u jednoj specifičnoj imunološkoj reakciji može doći do oboljenja fetusa, vrlo ozbiljnog i sa teškim posljedicama po kvalitet života. Ova tema zaslužuje detaljnu elaboraciju i biće predmet posebnog članka.

Gore navedene pretrage upotpunićemo sljedećim biohemijskim analizama koje su nepohodne da bi se utvrdilo zdravlje trudnice: krvna slika, šećer u krvi, urin, urea, kreatinin, Fe (“željezo”) u serumu, pretraga na sifilis, klamidija, urea i mikoplazma, hepatitis B, hepatitis C te HIV.

Daljnji pregledi tokom trudnoće

Tokom trudnoće, također, po algoritmu pretraga izvršiće se pretrage specifične za gestacijsku dob a i posebno stanje trudnice ili fetusa. Nakon prve posjete trudnice ginekologu potrebna je profilaksa folnom kiselinom (folati), jedna tableta dnevno ako već ista nije predkoncepcijski (prije trudnoće) preporučena a u smislu prevencije nenormalnosti centralnog nervog sistema.

Tokom prve posjete ginekologu napraviti će se plan kontrole trudnice i trudnoće. Sve će to biti podređeno osnovnom cilju perinatološke zaštite: rođenju zdravog djeteta i zdravoj majci po porodu!

Za maminozlato.family.blog piše:
Prof. dr. Senad Mehmedbašić

Šta je amniocenteza?

Amniocenteza je dio prenatalnog skrininga. Predstavlja invazivnu metodu dijagnostike. Analizom uzete amnionske vode (plodove vode) utvrđuje se eventualno postojanje nekih anomalija ploda.

Kako se izvodi?

Sama procedura traje nekoliko minuta i sve vrijeme se vrši monitoring bebe preko ultrazvuka. Prvo se odredi mjesto posteljice i mjesto gdje će se uvesti igla. Zatim se to mjesto dezinficirai uvede se igla.
Tokom ove intervencije se iglom ulazi kroz trbušni zid majke u šupljinu materice i uzima oko 20ml vode. Ona se dalje šalje na analizu, najčešće za određivanje kariotipa bebe.
Intervencija ne boli više od davanje bilo koje injekcije.

Kada se izvodi?

Najčešće u periodu između 16. i 19. tjedna.  Od preporuke genetičara, a i same laboratorije, zavisi da li će biti rana ili kasna.

Koliko se čeka na rezultate?

Zavisi od laboratorije i tipa šta se analizira. Analiza bebinih kromosoma se čeka prosječno 3 tjedna.

Kolika je točnost rezultata?

Smatra se da je točnost analize oko 99,9 posto. U slučaju nejasnih rezultata, ponavlja se intervencija ili se radi kordoncenteza.

Ko treba da radi amniocentezu?

Ova intervencija se radi samo uz pisanu saglasnost trudnice. Za izvođenje intervencije mora da postoji medicinski razlog, a preporuku daje genetičar iz prenatalnog genetskog savjetovališta.

Razlozi su:

–    ako su loši nalazi prenatalnog skrininga (dabl test i dr.)
–    ako će buduća majka u terminu porođaja imati 35. godina ili više
–    ako budući otac ima 45 godina i više
–    ako već imaju dijete sa nekom nasljednom bolešću
–    ako postoji povijest spontanih pobačaja
–    ako postoji obiteljsko opterećenje (neko u familiji sa nasljednom bolešću)
–    ako je trudnica bila izložena zračenju ili uzimala neke od lijekova koji su nedozvoljeni u trudnoći

Šta mi treba za odlazak na amniocentezu?

Zavisi od klinike (bolnice) i njihovog protokola. Po pravilu su potrebni uput od ginekologa, mišljenje genetičara, nalaz krvne krupe i Rh faktora (a i nalaz krvne grupe i Rh faktora za supruga, ako je trudnica Rh negativna).

Koliki je rizik?

Sve invanzivne metode nose rizik sa sobom. Danas se smatra da amniocenteza nosi za oko 0,5-1 posto rizika od pobačaja (i drugih mogućih komplikacija) u odnosu na rizik koji nosi taj gestracijski period.

izvor: demetra.rs