Mjecečni arhivi: Rujan 2017

Folna kiselina u trudnoći

By

​Folna kiselina u trudnoći
Folna kiselina ili folat, je vrsta vitamina B koji je važan u prevenciji defekata nervne cevi, kao što je spina bifida, i koja osigurava pravilan razvoj kičme Vaše bebe. Studije pokazuju da povećanje unosa folne kiseline tokom trudnoće (naročito na početku) smanjuje rizik od defekata nervne cevi. Folna kiselina takođe pomaže pri deobi ćelija i formiranju crvenih krvnih zrnaca, što je u trudnoći veoma bitno kako bi se Vaša beba pravilno razvijala.

Veći unos folne kiseline 
Držati se ishrane bogatefolnom kiselinom je uvek dobra ideja, ali čak i ako imate zdravu, izbalansiranu ishranu, nije uvek lako uneti dovoljnu količinu folne kiseline, koja štiti Vašu bebu od defekata nervne cevi. S obzirom na to da nisu sve trudnoće planirane, preporučuje se da sve trudnice uzimaju 400 mcg suplementa folne kiseline dnevno, sve do 12. nedelje trudnoće. Uzimajte je uporedo sa namirnicama koje su bogate folnom kiselinom.
Dobri izvori folne kiseline:
• Hleb od mekinja ili hleb sa zrnevljem
• Voće – naročito pomorandže, grejpfrut, kupine i maline
• Paštrnak, avokado, brokoli, prokelj, kao i zeleno lisnato povrće (spanać, blitva i kelj)
• Kuvani grašak, pasulj, rogačica i sočivo
• Cerealije
• Mleko i jogurt
• Ekstrati kvasca i slada

Smjernice i preporuke dohrane

By

Rezultat slika za dohrana bebe

 

  • Dohrana započinje između petog i šestog mjeseca starosti vašeg djeteta, ovisno o tome kako dijete napreduje na težini. Djeca koja imaju usporen prirast na težini, trebala bi započeti s dohranom nakon petog mjeseca, a djeca koja napreduju, započinju s dohranom nakon šestog mjeseca starosti.
    Prema preporuci pedijatra, dohrana se uvodi najranije iza 17-te sedmice života djeteta, a najkasnije iza 26-te sedmice.
  • Dohrana se započinje voćem, povrćem ili žitaricama. Djetetu se uvijek dodaje jedna po jedna namirnica, tako da prvih sedam dana dajemo prvu namirnicu, a ostale namirnice uvodimo u vremenskim razmacima, ne kraćima od tri dana (otprilike dvije nove namirnice tjedno).
  • Dohrana se započinje postupno u malim količinama, razrijeđena i pojedinačna.
    Preporučuje se u jutarnjim satima ili kada je dijete raspoloženo kako bi lakše prihvatilo nove okuse. Namirnice se uvode prema starosti djeteta, a ne prema godišnjem dobu!

„Hranjenje kašikicom potiče neuromotorički razvoj djeteta koje sazrijevanjem refleksno razvija mehanizme žvakanja, ustinjavanja i gutanja hrane. Svladavanje tehnika hranjenja, uzimanje obroka dojenčetu postaje zanimljivo. Stoga ako izostane poticaj (pretjerano miksana hrana), gore navedene sposobnosti se usporeno razvijaju, dijete stagnira te dalje siše, ne žvače.”

  • U hranu za dojenčad ne stavlja se sol niti druge mirodije, a valja izbjegavati i korištenje šećera tijekom prve godine života djeteta.

„Slana hrana pa i kravlje mlijeko opterećuju bubrege dojenčeta koje još nema primjereno razvijenu sposobnost koncentracije mokraće. Konzumiranje slane hrane može povećati koncentraciju natrija u krvi dojenčeta, što može uzrokovati poremećaj niza metaboličkih funkcija organizma.
Zaslađena hrana krije nepotrebne suvišne kalorije što može dovesti do nakupljanja suvišnih kilograma. Također, mogu pogodovati i razvoju karijesa.”

  • Od masnoća preporučuje se biljno ulje (maslinovo, bučino, repičino ulje).
  • Hranu u prvih šest mjeseci valja miksati, a kasnije usitnjavati vilicom ili nožem.
  • Za pripremu obroka isključivo davati svježe i zrele namirnice, iznimno zamrznute. Svježe pripremljen obrok može se pohraniti u hladnjak, ali se mora upotrijebiti tijekom slijedećih 24 do 48 sati.
  • U dojenčadi koja su pokazala znakove alergija na pojedinačne namirnice ili u obitelji postoji alergija na određenu hranu, dohrana mora biti još sporija i opreznija. Treba odabrati manje alergene vrste namirnica.
  • Dojenčetu starijem od šest mjeseci čvrsta hrana se daje na žlicu, a tekućina (voda) iz čaše.
  • Izbjegavati uzimanje zaslađenih sokova, pokušati naučiti dijete da žeđ utaži vodom.
  • Mlijeko i dalje predstavlja najvažniju hranu za vaše dijete te dojenje svakako treba nastaviti (najmanje dva podoja dnevno) jer djetetu treba barem 500 ml mlijeka na dan. Ukoliko dijete nije na prsima potrebno je uvesti gotove dojenačke mliječne pripravke koji su jedino prikladno mlijeko tijekom prve godine djetetova života.

Izvor: http://www.mojapapica.com

Spavanje u trudnoći

By

Rezultat slika za trudnoca spavanje

 

​Problemi sa spavanjem tokom trudnoće
Treći trimestar može da predstavlja težak period u pogledu umora i spavanja. Nije neuobičajeno da se buduće majke bude po više puta tokom noći, ne samo zato što moraju da mokre često. Često osećaju bolove koji ih bude. S obzirom na stomak koji konstantno raste i predstavlja opterećenje, mnoge trudnice imaju bolove u leđima. Vaši ligamenti se opuštaju, pripremajući se za porođaj, što može izazvati osjećaj nelagodnosti, pogotovo u predjelu karlice.

Može se desiti i da počnete da hrčete, jer su Vaši disajni putevi natečeni i čine disanje težim. Ukoliko primetite da zbog hrkanja veoma teško dišete, obratite se Vašem lekaru za pomoć. Takođe se može desiti da Vas probude grčevi u nogama ili nevoljni pokreti poznati kao Sindrom nemirnih nogu. Smatra se da jedan od uzroka može biti dizbalans mikronutrijenata, a pokreti uglavnom nestaju nakon porođaja.
Manjak sna može uticati na to da budete podložniji prehladama, bolestima i depresiji. Stoga pročitajte u nastavku o načinima da pobjedite nesanicu u trudnoći.
Načini spavanja u trudnoći
Ne postoje metode koje će Vam 100% garantirati da ćete dobro spavati tokom cijele noći, čak i kada niste trudni! Međutim, postoje provjereni načini koji su pomogli mnogim ženama. U nastavku pročitajte savjete koji Vam mogu pomoći da bolje spavate noću:
• Spavajte na ljevoj strani. U ovom položaju je protok krvi ka bebi, materici i bubrezima najbolji. Izbegavajte duže ležanje na leđima.
• Koristite jastuke za trudnice koji će Vam pridržavati noge i leđa.
• Ukoliko imate grčeve u nogama, izbegavajte gazirane napitke.
• Ukoliko ne možete da spavate, nemojte ležati u krevetu i insistirati na spavanju. Ustanite i uzmite da čitate neku knjigu, vodite dnevnik ili spremite toplu kupku.
• Ukoliko Vas uhvati grč u nozi, ispravite je i pomerite stopalo tako da prsti budu ka gore.
• Održavajte rutinu spavanja. Na ovaj način ćete navići organizam na redovno spavanje i buđenje. Moguće je da će Vam u trudnoći biti potrebno više spavanja od uobičajenih 7-9 sati.
• Potrudite se da smanjite unos kofeina. Previše kofeina negativno utiče na spavanje, pa je najbolje da kofein unosite rano ujutru, a najkasnije u ranim popodnevnim časovima. Izbegavajte obilne obroke ili puno tečnosti pred spavanje. Neke trudnice veoma malo pojedu za večeru, kako bi sprečile osjećaj nelagodnosti tokom spavanja.
• Izbjegavajte da radite energične vežbe pred spavanje. Prepustite se nečemu opuštajućem kao što je topla kupka ili čaj.