Smjernice i preporuke dohrane

Rezultat slika za dohrana bebe

 

  • Dohrana započinje između petog i šestog mjeseca starosti vašeg djeteta, ovisno o tome kako dijete napreduje na težini. Djeca koja imaju usporen prirast na težini, trebala bi započeti s dohranom nakon petog mjeseca, a djeca koja napreduju, započinju s dohranom nakon šestog mjeseca starosti.
    Prema preporuci pedijatra, dohrana se uvodi najranije iza 17-te sedmice života djeteta, a najkasnije iza 26-te sedmice.
  • Dohrana se započinje voćem, povrćem ili žitaricama. Djetetu se uvijek dodaje jedna po jedna namirnica, tako da prvih sedam dana dajemo prvu namirnicu, a ostale namirnice uvodimo u vremenskim razmacima, ne kraćima od tri dana (otprilike dvije nove namirnice tjedno).
  • Dohrana se započinje postupno u malim količinama, razrijeđena i pojedinačna.
    Preporučuje se u jutarnjim satima ili kada je dijete raspoloženo kako bi lakše prihvatilo nove okuse. Namirnice se uvode prema starosti djeteta, a ne prema godišnjem dobu!

„Hranjenje kašikicom potiče neuromotorički razvoj djeteta koje sazrijevanjem refleksno razvija mehanizme žvakanja, ustinjavanja i gutanja hrane. Svladavanje tehnika hranjenja, uzimanje obroka dojenčetu postaje zanimljivo. Stoga ako izostane poticaj (pretjerano miksana hrana), gore navedene sposobnosti se usporeno razvijaju, dijete stagnira te dalje siše, ne žvače.”

  • U hranu za dojenčad ne stavlja se sol niti druge mirodije, a valja izbjegavati i korištenje šećera tijekom prve godine života djeteta.

Slana hrana pa i kravlje mlijeko opterećuju bubrege dojenčeta koje još nema primjereno razvijenu sposobnost koncentracije mokraće. Konzumiranje slane hrane može povećati koncentraciju natrija u krvi dojenčeta, što može uzrokovati poremećaj niza metaboličkih funkcija organizma.
Zaslađena hrana krije nepotrebne suvišne kalorije što može dovesti do nakupljanja suvišnih kilograma. Također, mogu pogodovati i razvoju karijesa.”

  • Od masnoća preporučuje se biljno ulje (maslinovo, bučino, repičino ulje).
  • Hranu u prvih šest mjeseci valja miksati, a kasnije usitnjavati vilicom ili nožem.
  • Za pripremu obroka isključivo davati svježe i zrele namirnice, iznimno zamrznute. Svježe pripremljen obrok može se pohraniti u hladnjak, ali se mora upotrijebiti tijekom slijedećih 24 do 48 sati.
  • U dojenčadi koja su pokazala znakove alergija na pojedinačne namirnice ili u obitelji postoji alergija na određenu hranu, dohrana mora biti još sporija i opreznija. Treba odabrati manje alergene vrste namirnica.
  • Dojenčetu starijem od šest mjeseci čvrsta hrana se daje na žlicu, a tekućina (voda) iz čaše.
  • Izbjegavati uzimanje zaslađenih sokova, pokušati naučiti dijete da žeđ utaži vodom.
  • Mlijeko i dalje predstavlja najvažniju hranu za vaše dijete te dojenje svakako treba nastaviti (najmanje dva podoja dnevno) jer djetetu treba barem 500 ml mlijeka na dan. Ukoliko dijete nije na prsima potrebno je uvesti gotove dojenačke mliječne pripravke koji su jedino prikladno mlijeko tijekom prve godine djetetova života.

Izvor: http://www.mojapapica.com

Ravne i uvučene bradavice i dojenje

Meni su rekli da moje bradavice ne valjaju i da ne mogu da dojim bebu!“
Ovo je jedna od čestih izjava kada su u pitanju bradavice tj njihov oblik i veličina. Baš zbog ove rečenice koja je mnoge mame „natjerala“ da odustanu od dojenja prva stvar koju svaka mama mora da zna je da beba DOJI tj izvlači mlijeko iz DOJKE, a ne iz bradavice!
Postoji jedan broj majki koje prirodno imaju izvučene bradavice i to je jednostavno tako. Međutim postoje i mame kod kojih bradavice nisu ispupčene već su u ravni sa areolom. Kako među njima razlikovati ravne od uvučenih bradavica i da li je moguće dojiti bebu ukoliko su bradavice ravne ili uvučene?
Da li su moje bradavice ravne ili uvučene?
Kako ih razlikovati?
Da bi odredili kakve bradavice imate nije dovoljno samo ih pogledati već je potrebno i uraditi jednostavan test. Uhvatite kažiprstom i palcem dio gdje areola (tamniji krug kože oko bradavice) prelazi u kožu i nježno pritisnite prste jedan ka drugome. Pogledajte kako se vaša bradavica ponaša pri pritisku… Da li je ostala ravna u nivou areole (to je ravna (flat) bradavica) ili se povukla na unutra (uvučena (inverted) bradavica). Još jednostavnije je preći nečim hladnim preko bradavice i pogledati reakciju.
Bez obzira u koju grupu spadate u najvećem broju slučajeva možete da dojite bebu. Jako je mali broj žena kojima bradavice predstavljaju prepreku u dojenju.
Kako prevazići problem sa bradavicama i biti uspješna mama dojilja?
Postoji više „tehnika“ prevazilaženja ovog problema. Bez obzira koju tehniku praktikujete ono što je od najveće važnosti je da stavljate bebu na dojke da sisa. Bebina usta su idealna „spravca“ za izvlačenje bradavica.
Prije podoja možete probati neki od ovih metoda:
  • Upotrijebite pumpicu za izmlazanje mlijeka koja će pomoći da se bradavica izvuče.
  • Palcem i kažiprstom pokušajte da izvučete bradavicu.
  • Prislonite na bradavicu nešto hladno ali samo na kratko.
  • Dok držite dojku rukom, lagano pritisnite palcem i kažiprstom tkivo dojke u „dubinu“ dojke ka grudnom košu tek toliko da bradavica lakše izađe.

 

Ovo su samo neki od načina kako možete da pomognete sebi da pravilno postavite bebu na dojku. Koji god metod da koristite nemojte da odustajete od dojenja jer bebina usta najbolje izvlače bradavicu i poslije nekog vremena bradavica će se naviknuti na ovaj položaj izvučenosti.
Kod mama koje imaju problem sa bradavicama lako može da se desi da se jave ranice ragade na bradavicama jer beba ne uspijeva da bude dobro postavljena na dojku. Baš zbog ovoga obratite pažnju na to da što bolje izvježbate pravilno postavljanje bebe na dojku. Jedino ako je beba dobro postavljena i ima „puna usta dojke“ tek tada će efikasno sisati, neće biti nervozna na dojci, neće biti ranica ni bola pri podoju, a mlijeko će teći baš kako i treba, samim tim neće biti ni prepunjenosti dojke.
Još jednom da naglasim da beba sisa iz dojke. Mlijeko se ne nalazi u bradavici već u dubini dojke zato budite strpljivi i pokušavajte.
Kako se beba pravilno postavlja na dojku pogledajte  OVDJE
Tereza Miljković, savjetnica za dojenje
Izvor: superbeba.com

5 trikova kako pobijediti djetetovu izbirljivost za stolom

Nadmudrite dijete – to uvijek pali!

 

 

SIGURNO želite da vaše dijete raznoliko i zdravo jede, no na tom putu često će se naći “Ja to ne volim!” i “Ja to neću!”. Kako se nositi s djetetovom izbirljivošću i uspjeti ga nadmudriti?
Ne ostavljajte prostora za izvolijevanje
Za vrijeme ručka objasnite djetetu da samo ono što je na stolu ima za jesti. Dijete ima pravo odbiti obrok, no nažalost u tom slučaju neće pojesti ništa. Osim što ćete dijete potaknuti na razmišljanje koliko je zapravo gladno, ono će na vrijeme naučiti koliko je važno unaprijed planirati obroke. Imajte na umu da se dijete neće razboljeti ili patiti ako odbije jedan obrok.
Ako ste djetetu dali alternativu, no ono odbija više uzastopnih obroka, pokušajte s nekom od sljedećih metoda.
Začinite stvari
Istina je da su djeca vrlo osjetljiva, no to ne znači da im neprestano treba nuditi jednu te istu hranu. Eksperimentirajte s okusima i začinima, samo se pridržavajte pravila da hrana ne smije biti ljuta, sve ostalo je dopušteno.
Neka povrće igra glavnu ulogu
Povrće roditelji najčešće djeci nude kao prilog mesnom jelu i kada malo bolje razmislite, uopće ne čudi da će se odlučiti odbiti povrće kada imaju njima mnogo ukusniju alternativu na tanjuru. Patlidžan ili tikvice odlično će zamijeniti čak i tjesteninu u lazanjama, a kombinacija dobro začinjenog raznolikog povrća postat će prava zamjena za meso. Ako hranu poslužujete u više sljedova, prvo na stol stavite povrće, kada su djeca najgladnija, a ujedno i najmanje izbirljiva.
Jedite zajedno
Kada god je to moguće, pokušajte okupiti cijelu obitelj oko stola. Dokazano je kako djeca koja imaju redovite obroke u krugu obitelji imaju i zdravije prehrambene navike. Ugasite televizor za vrijeme obroka i ne javljajte se na telefon.
Probajte djetetovu hranu
Kada dijete odbije određenu hranu, probajte zalogaj i pokušajte mu objasniti kako je ukusno.

Ako ništa ne uspije, koristite dobro staro podmićivanje

Kada hranjenje postane pravo mučenje, a dijete počne odbijati sve više vrsta hrane, možda je vrijeme za ovaj korak.
Najčešće rečenice koje roditelji koriste kako bi podmitili dijete da pojede večeru jesu:
Nema deserta ako ne pojedeš što imaš na tanjuru.
Nema ustajanja od stola dok ne probaš po malo od svega na tanjuru.
Vidim da ne jedeš meso, mogu li ga dati tvom bratu? Iz nekog razloga ovo najčešće djeluje jer se u djetetu javlja natjecateljski duh.
Izvor: index.hr

Je li moja beba spremna za dohranu?

Mnogi se roditelji pitaju koji je pravi trenutak za uvođenje dohrane. S jedne strane preporučuje se isključivo dojenje prvih šest mjeseci, a s druge često čuju savjete bližnjih kojima se teško oduprijeti. Generacija naših mama vrlo je rano kretala s dohranom – već oko trećeg mjeseca. Na žalost, neki još uvijek misle da ranije uvođenje krute hrane bolje navikava dijete na nove okuse i da će ono teže prihvatiti nadohranu ako čekaju do navršenog šestog mjeseca.

Što kažu stručnjaci?

Zdravstveni stručnjaci i stručnjaci za dojenje slažu se da je najbolje pričekati da dijete bude staro oko šest mjeseci prije nego mu ponudite drugu hranu. Hrvatsko pedijatrijsko društvo, Svjetska zdravstvena organizacija kao i mnoge druge organizacije preporučuju isključivo dojenje, dakle bez dodataka sokova, vode, čajeva, kašica ili druge hrane, prvih šest mjeseci djetetova života. Liječnici preporučuju odgodu dohrane do djetetove navršene prve godine ako postoji obiteljska sklonost alergijama.

Koji su razvojni pokazatelji bebine spremnosti za drugu hranu?

Spremnost za krutu hranu ovisi kako o razvijenosti probavnog sustava, tako i o djetetovoj razvojnoj spremnosti. Iako zrelost probavnog sustava nije nešto što se može odrediti, istraživanja pokazuju da je razdoblje od oko 6 mjeseci dovoljno za izbjegavanje alergija i drugih zdravstvenih rizika preuranjenog uvođenja dohrane.

Spremnost za dohranu je individualna – razlikuje se od djeteta do djeteta i ne može se točno vremenski odrediti. Većina je djece razvojno spremna za krutu hranu između 6 i 8 mjeseci.

Znakovi koji pokazuju da je dijete razvojno spremno za krutu hranu uključuju sljedeće:

  • Dijete može samo sjediti bez potpore.
  • Izgubilo je refleks izbacivanja jezika i ne izbacuje hranu automatski jezikom iz usta.
  • Dijete je spremno i voljno žvakati.
  • Razvija “hvat pincete”, kad prima hranu ili druge stvari između palca i kažiprsta. Korištenje prstiju i zahvaćanje hrane dlanom nisu zamjena za razvoj hvata pincete.
  • Dijete želi sudjelovati u obrocima i može pokušati uhvatiti hranu i staviti ju u usta. Često su znak spremnosti za krutu hranu dugoročno povećani zahtjevi za dojenjem (ponekad oko šestog mjeseca ili kasnije), a nisu povezani s bolešću, izlaženjem zuba, promjenom rutine ili skokom u razvoju. Međutim, teško je prosuditi kad je povećana želja za dojenjem povezana sa spremnošću za krutu hranu. Mnoge (iako ne i većina) šestomjesečne bebe imaju skok u razvoju, izbijaju im zubi i prolaze kroz mnoge razvojne promjene koje uzrokuju češće dojenje – ponekad sve odjednom! Pripazite na sve znakove spremnosti kao cjeline, jer bebina povećana želja za dojenjem sama po sebi nije pokazatelj spremnosti za krutu hranu.

Kada bebine potrebe za krutom hranom ne mogu biti zadovoljene isključivo preko majčinog mlijeka?

Medicinska istraživanja pokazuju da isključivo dojenje omogućava djeci napredak prvih šest mjeseci, često i dulje. Riječima Svjetske zdravstvene organizacije: “Dojenje je najbolji način pružanja savršene hrane za zdrav rast i razvoj djece … Nedavni osvrt na činjenice ukazuje da je isključivo dojenje prvih 6 mjeseci optimalan način hranjenja djece.”

Majčino je mlijeko u prvoj godini života osnovna hrana. Pri kraju prve godine većina će djece postupno trebati više željeza i cinka nego što im može pružiti samo majčino mlijeko – tada se dodatni nutrijenti mogu pribaviti iz malih količina ostale hrane.

Neke bebe napreduju samo od majčinog mlijeka 12 mjeseci i dulje – sve dok dobivaju na težini i rastu kako treba, mlijeko zadovoljava sve njihove potrebe.

Što ako se čini da je moje dijete od 4 – 5 mjeseci razvojno spremno za krutu hranu?

Bebe s četiri ili pet mjeseci ponekad nestrpljivo žele sudjelovati u obrocima, no to ne znači nužno da su spremne jesti krutu hranu. Češće je to normalna razvojna potreba raditi sve što drugi rade. Istraživanja nam pokazuju da mnoge zdravstvene prednosti odgađanja početka dohrane do otprilike 6 mjeseci vrijede za sve bebe, ne samo za one koje nisu zainteresirane za obrok.

Dijete može na mnoge načine sudjelovati u obrocima i bez uvođenja hrane:

  • Neka sjedi s obitelji za vrijeme obroka – u krilu, visokoj stolici ili stolici za hranjenje.
  • Dajte bebi čašu izdojenog mlijeka. Zabavljat će se, istovremeno učeći kako koristiti šalicu. Količina od 30 – 90 ml bit će dovoljna (za čitav dan).
  • Ponudite bebi gutljaj izdojenog mlijeka na slamku. Iako još ne zna piti na slamku, vi joj možete pomoći. Stavite slamku u čašu, zahvatite malo mlijeka, zatvorite gornji dio slamke vrhom prsta te dajte bebi da pije s donje strane (maknite prst s gornjeg dijela slamke kad je donji dio u bebinim ustima).
  • Nudite bebi žlice, šalice, čaše, zdjele i sav ostali siguran pribor, neka se igra tijekom obroka.
  • Ponudite bebi ledenu lizalicu od majčinog mlijeka ili neka žlicom jede lagano smrznuto majčino mlijeko.

Zablude o spremnosti za dohranu:

  • “Beba je dosegla “magičnu” težinu”. Iako je vaša beba dostigla neku “x” težinu ili udvostručila porođajnu težinu (ili koliko god bila trenutno teška) ne znači da je automatski spremna za dohranu – osobito ako je mlađa od šest mjeseci. Preporuka Svjetske zdravstvene organizacije (kao i Hrvatskog pedijatrijskog društva) za uvođenje dohrane nakon šest mjeseci ili kasnije odnosi se i na dojenčad težu od prosjeka za svoju dob. Dobrobiti isključivog dojenja 6 mjeseci ili dulje vrijede za svu djecu, neovisno o njihovoj težini. Zrelost probavnog sustava i razvojna spremnost pokazuju je li dijete spremno za čvrstu hranu, a ne njegova težina. Zanimljivo je da se majkama preporučuje dohrana i za veliku i za malu djecu. Čak je moguće čuti obje preporuke (i argumente) od iste osobe!
  • “Vaša je beba tako velika da trebate započeti s dohranom.” Kad imaju veliku bebu, majkama se govori da počnu s dohranom iz različitih razloga. Nekima se govori da neće moći stvarati dovoljno mlijeka za potrebe tako velike bebe. Ovo je velika zabluda – gotovo sve majke mogu stvoriti dovoljno mlijeka za isključivo dojenje blizanaca, čak i trojki! Ako dijete doji na zahtjev, vaše će tijelo stvarati dovoljno mlijeka za njegove potrebe.Drugim se majkama govori da djetetu trebaju smanjiti unos hrane ograničavajući podoje i/ili započinjanjem dohrane jer previše jede. NE postoji NIKAKAV dokaz da će velika dojena beba postati veliko (pretilo) dijete ili odrasla osoba, a ograničavanje podoja može za dijete biti opasno.
  • “Vaša je beba tako mala da morate započeti s dohranom.” Jedan od argumenata za početak dohrane je “mala” beba. Ovaj argument zaista nema nikakvog smisla. Majčino mlijeko ima više kalorija od većine primjerene krute hrane i znatno više hranjivih tvari od bilo kojeg tipa čvrste hrane kojom možete nahraniti svoju bebu. Osim toga, dohrana će vrlo vjerojatno smanjiti količinu mlijeka koju vaša beba dobiva uz ostalu hranu, prije negoli povećati ukupan unos hrane. Jedna od prvih preporuka za djecu koja slabo dobivaju na težini jest smanjiti ili prekinuti s dohranom i češće dojiti.
  • “Treba započeti s dohranom jer dijete ne dobiva dovoljno željeza iz majčinog mlijeka.” Dodatni argument za početak dohrane jest manjak željeza u majčinom mlijeku. Majčino mlijeko ima nižu razinu željeza od formule no željezo iz majčinog mlijeka bebina crijeva puno lakše apsorbiraju i njegova je iskoristivost veća. Djeca hranjena nadomjestkom za majčino mlijeko gube željezo kroz napukline u probavnim organima koje nastaju kao posljedica oštećenja od kravljeg mlijeka. Dojene bebe ne gube ovo željezo. Tek nakon prvih šest mjeseci (čak i kasnije) bebe trebaju dodatni izvor željeza osim majčinog mlijeka. Razina željeza lako se može podići uzimanjem malih količina odgovarajuće čvrste hrane.
  • “Beba treba krutu hranu kako bi duže/bolje spavala noću.” Izuzetno jaka zabluda koja uzrokuje glavobolje mnogim roditeljima. Nažalost, za popularno vjerovanje kako će dijete cijelu noć spavati ako ga se navečer nahrani krutom hranom zaista nema dokaza. Mnoga se djeca i nakon prestanka dojenja noću često bude.
  • “Ne započne li vaše dijete s dohranom sa “x” mjeseci, imat će problema s krutom hranom.” Rasprostranjena zabluda kako će dijete odbijati drugu hranu ako je predugo dojeno ne nalazi potvrdu u istraživanjima za zdravu djecu koja se normalno razvijaju.

Poteškoće pri dojenju.

Poteškoće pri dojenju

 

Poteškoće pri dojenju

U ranom dojenačkom razvoju kada su rast i razvoj u svom najvećem zamahu, treba djetetu pružiti ne samo dobro nego najbolje. Iz tog razloga majke treba poticati na dojenje. Katkad se za vrijeme dojenja mogu ispriječiti poteškoće zbog kojih majke često odustaju od prirodne prehrane i posežu za zamjenskim pripravcima. Poznavanjem mogućih poteškoća u dojenju, savjetovanjem i edukacijom o vještini dojenja te se poteškoće mogu prebroditi. poteškoće pri dojenju

Moguće poteškoće pri dojenju

Nedostatak mlijeka

Ovo je najčešća briga rodilja i čest razlog za prestanak dojenja.

Sisanje ili taktilni podražaj bradavica dojki poticaj je na izlučivanje hormona oksitocina koji dovodi do izlučivanja mlijeka u kanaliće dojke. Osim toga samo dojenje potiče stvaranje mlijeka i svaka dojka neovisno o veličini može djetetu pružiti optimalnu prehranu. poteškoće pri dojenju

U prvim danima nakon poroda dojka je nabrekla od povećane količine krvi i limfe pa oksitocin sporije dolazi na svoje odredište. Zato istiskivanje mlijeka u mliječne kanaliće u početku dojenja kasni. U to vrijeme dijete siše na dojci i po nekoliko minuta prije nego li se pojavi refleks otpuštanja mlijeka. Upravo ova pojava često uznemirava majke jer im se pričinjava da nema mlijeka te mnoge tu odustaju od dojenja i prelaze na umjetnu prehranu djeteta. Ta se faza može prebroditi kružnom masažom dojke od periferije prema sredini ili postavljanjem toplih obloga na dojku prije podoja. Postoje i mediakmentna riješenja u obliku oksitocinskog spreja, no međutim ona su rezervirana za slučaj kada niti jedna prirodna mjera nije dovoljno uspješna.

Dijete koje je nemirno ili odbija dojku

Nemir i odbijanje dojke obično su prolazne pojave koje katkad jako zabrinjavaju mame. Mlijeko može promijeniti miris ili okus uslijed nekih prehrambenih navika majke npr. konzumiranjem jako začinjene hrane, češnjaka, kelja, luka i sl.

Uzrok također može biti i bebina upala uha, začepljen nosić ili izbijanje zubića.

Zbrka između bradavice i umjetne dudice također može biti razlog odbijanja dojke. Sisanje gumene dudice zbog njezinog drukčijeg anatomskog oblika, potpuno je različito. Ono se sastoji od ritmičnih pokreta pritiskanja dudice o nepce. Novorođenče koje naizmjence siše dojku i dudicu može se zbuniti i loše sisati dojku. Zbog toga, dok god ne uvježba sisanje dojke ne preporučuje se davanje gumene dudice niti hrane na bočicu.

Bolne i ispucale bradavice

Dojenje ne bi trebalo biti bolno, ali ako bradavice ipak bole dok dijete doji najčešće je uzrok nepravilno hvatanje bradavice. Da bi novorođenče moglo pravilno dojiti bitno je da u usta stavi cijelu bradavicu i što veći dio areole ispod koje se nalaze mliječni sinusi u kojima je skupljeno mlijeko. Nepravilno hvatanje bradavice treba se ispraviti ponovnim stavljanjem djeteta na dojku i pri tom paziti da se bradavice ne bi ozlijedile grubim izvlačenjem iz usta dok dijete još uvijek nepravilno vuče. U tom slučaju možete pokušati iskoristiti novorođenački refleks traženja usnama: lagano prstom podražite bebin obraz uz kut usana i ono će otpustiti dojku okrećući glavu u smjeru podražaja.

Uzrok ragada na bradavicama može biti i stalna vlažnost od mlijeka pa posebnu pozornost treba posvetiti njezi bradavica: prati ih samo mlakom vodom i sušiti na zraku ili nježno obrisati pamučnim ručnikom. Ako je bol vrlo jaka mogu se rabiti šeširići za dojenje.

Plosnate ili uvučene bradavice

Priprema za početak dojenja treba početi još prije poroda. Dojke je potrebno pregledati potkraj trudnoće u sklopu ginekološkog pregleda radi pravovremene korekcije uvučenih ili jako plosnatih bradavica. Dojka se, naime u potpunosti razvija tek u trudnoći te se neke zapreke dojenju, poput uvučenih ili plosnatih bradavica tek tada i uoče. Uvučene ili jako plosnate bradavice mogu se otkriti i samopregledom: bradavica se stisne između palca i kažiprsta i gleda se koliko se izbočava van. Normalna se bradavica izboči prema van, a uvučena se povuče unutra prema prsnom košu.

U posljednjem tromjesečju trudnoće takve se bradavice mogu pripremiti za dojenje nošenjem oblikovača bradavica, a ako pojava nije uočena sve do poroda, tada može pomoći dojenje preko „šeširića“.

Prepunjenost dojki

U prvim danima nakon poroda dojke su osjetljivije, teže i veće zbog povećane količine krvi, limfe i mlijeka u njima. Takva normalna punoća dojki iščezava 2-3 tjedna nakon poroda. Prepunjenost dojki razlikuje se od normalne punoće dojki po tome što je koža toplija, napeta, prozirna i sjajna. Cijela dojka je bolna, a bolnost se može protezati i do pazušne regije. Tjelesna temperatura može biti blago povišena (do 38,4ºC). Javlja se najčešće između 3. i 5. dana po porodu, a može i kasnije. Slabo sisanje smatra se najčešćim uzrokom pa se takva neugodna prepunjenost dojki spriječava i liječi čestim i dugim dojenjem ili izdajanjem ukoliko je to potrebno. poteškoće pri dojenju

Upala dojke

Upala dojke ili mastitis izazavana je infekcijom. Ulazni put mikroorganizmima može biti začepljen ili teže prohodan mliječni kanalić te ispucale bradavice. Mlijeko zaostalo u mliječnim kanalićima dojke povoljno je tlo za razmnožavanje mikroorganizama i tu se razvija upala. Majka obično ima povišenu tjelesnu temperaturu, višu od 38 ºC, slabost, bolove u mišićima, katkad i mučninu, povraćanje i zimicu. Ova komplikacija dojenja zahtijeva antibiotsko liječenje pa se ukoliko se ovakvi simptomi pojave, treba javiti svom liječniku koji će dalje odlučiti o postupku. Oboljela dojka treba se osloboditi mlijeka izdajanjem, a na zdravoj dojci se bez dvojbe može nastaviti dojenje.

 

prof. dr. sc. Josip Đelmiš

Nikica Ljubas, dr. med.

 

izvor: maminosunce.hr

Mršaviti uz dojenje – realnost ili mit?

zdravlje.jpg

Jedna od opasnosti naglog gubitka kilograma jest prijelaz štetnih tvari nagomilanih u masnim stanicama putem krvotoka u majčino mlijeko. Ne želite da vam se to dogodi!

Uravnotežena i zdrava prehrana majke tijekom dojenja nužna je za pravilan rast i razvoj djeteta, ali i za očuvanje majčina zdravlja. Sve hranjive tvari dijete će dobiti putem majčina mlijeka, a ona ih mora nadoknaditi prehranom. Ako prehrana majke ne daje potrebne hranjive tvari za osiguranje optimalnog sastava mlijeka, organizam te tvari crpi iz majčinih pričuva. Zato u ovom razdoblju prehrana treba biti nutritivno bogata ako se želi spriječiti prehrambeni deficit i postići povratak na optimalnu tjelesnu masu.

Metabolizam dojilje i opasnosti naglog mršavljenja

Pravilo osiguranja kvalitete majčina mlijeka vrijedi samo ako je energetski unos majke prehranom dostatan – minimalno 1500 kalorija na dan – u suprotnom posljedice mogu biti smanjen volumen ili potpuni izostanak proizvodnje majčina mlijeka. Upravo je ovo jedan od razloga zašto se drastične dijete tijekom dojenja ne preporučuju. Osim toga, jedna od opasnosti naglog gubitka kilograma jest prijelaz štetnih tvari nagomilanih u masnim stanicama putem krvotoka u majčino mlijeko.

S obzirom na to da proizvodnja mlijeka zahtijeva dodatan utrošak energije, potrebe su dojilja povećane: prvih šest mjeseci u prosjeku su 330 kalorija veće nego prije trudnoće, a u razdoblju od 6. do 12. mjeseca oko 400 kalorija veće; iznimke mogu biti majke s prekomjernom tjelesnom masom ili debljinom. Zato i žene koje nisu smanjile dnevni unos hrane gube masno tkivo, odnosno povratak na staru masu nije im veliki problem.

Koliki je gubitak kilograma zdrav i kako ga postići?

Generalna je preporuka dnevni unos barem 1800 kalorija. Prosječan je dnevni unos 2000 kalorija, ali i uz blagu kalorijsku restrikciju od 200 kcal doći će do postupnog gubitka kilograma. Zdrave dojilje mogu gubiti do 0,5 kg tjedno, odnosno do 2 kg mjesečno, i istodobno osigurati dostatnu količinu mlijeka za pravilan rast bebe. Kalorijska restrikcija ne bi smjela biti veća od 500 kalorija na dan, odnosno ukupan dnevni unos ne bi smio biti manji od 1500 kalorija na dan. Važno je redovito se vagati i pratiti promjene.

31767_shutterstock_107795978_iff.jpg

Što i kako jesti?

Za postupno i zdravo mršavljenje u razdoblju dojenja slijedite sljedeće principe.

Pravilan odabir namirnica

Birajte namirnice visoke nutritivne gustoće, bogate složenim ugljikohidratima i vlaknima, proteinima, esencijalnim masnim kiselinama, vitaminima, mineralima. To su ujedno namirnice izvrsne za regulaciju tjelesne mase, siromašne kalorijama, uz iznimku važnih izvora masnoća, poput maslinova ulja, orašastih plodova i sjemenki. Na prvom je mjestu popisa poželjnih namirnica povrće, koje jedite svježe u obliku salata začinjenih maslinovim i bučinim uljem, na lešo ili u obliku variva i složenaca. Kao izvor proteina jedite ribu barem jedanput tjedno, svježi sir, jogurt, bijelo meso, a raznovrsne grahorice i mahunarke dugo namačite u vodi i skuhajte dvaput, kako biste spriječili nadimanje bebe. Jedite složene ugljikohidrate, cjelovite žitarice i pseudožitarice – smeđu rižu, kvinoju, amarant, ječam, proso, heljdu. Voće čuvajte za međuobroke ili ga skuhajte za doručak sa zobenom kašom i cimetom (oprez s agrumima).

Kvalitetno pripremljene namirnice

Kvalitetne su sirove namirnice, ali i one pripremljene kratkim kuhanjem, parenjem, grilanjem ili pirjanjem na temeljcu/vodi i nekoliko kapi ulja. Izbjegavajte pohanje, pečenje, prženje, jer tako u organizam, osim dodatnih kalorija, unosite i neke štetne tvari. Ostavite to eventualno kao poslasticu za vikend, ali ograničite količinu.

Veličina i slaganje obroka

Od 200 do 500 kalorija manje dnevno postići ćete odabirom i kvalitetnom obradom namirnice, ali i količinom koju ćete pojesti. Kod slaganja glavnog obroka neka vam vodilja bude prehrambeni tanjur: četvrtina tanjura kvalitetan izvor proteina, četvrtina kvalitetan izvor ugljikohidrata i pola tanjura povrće (½ kuhano + ½ salata). U slučaju gladi, uvijek možete posegnuti za zdjelicom salate više.

Svjesno jedenje

Kad god imate priliku, posvetite se obroku, jedite u miru. Pojest ćete manje i kvalitetnije, bit ćete na vrijeme siti, izbjeći ćete prejedanje, a hrana koju pojedete bolje će se probaviti i organizam neće ubrzo tražiti još hrane.

Dostatan unos tekućine tijekom dana

Vodu pijte u gutljajima tijekom dana, a izbjegavajte barem pola sata prije i nakon obroka. Važna je zbog eliminacije nepotrebnih tvari i viška vode kod mršavljenja, za osjećaj sitosti, ali i za dostatan volumen mlijeka za bebu.

Redoviti obroci

Čuli ste to mnogo puta: ne preskačite doručak, ne preskačite ručak, ne preskačite glavne obroke i nemojte gladovati jer ćete izazvati suprotan učinak i u konačnici gomilati masno tkivo kojeg se toliko želite riješiti. Radije budite odmjereni, svjesni, planirajte svoju prehranu. U međuobrocima posegnite za voćem, šakom badema i lješnjaka uz čaj od kamilice ili matičnjaka, jogurtom sa mljevenim lanenim sjemenkama i slično. Budite kreativni!

Zaboravite na kasne obroke

Ukoliko ste se cijeli dan pravilno hranili, a navečer se odlučite malo opustiti, možete zaboraviti na gubitak kilograma. Ovo je vrijeme kada se organizam usporava, sprema na odmor i obnovu vitalnih organa, a ne na probavu i nemojte ga nepotrebno pretrpavati hranom. Neka je zadnji obrok u 18, najkasnije 19 sati. Dajte priliku organizmu da lakše zaspi i probudi se odmorniji ujutro (uz pretpostavku da ćete uspjeti uloviti nekoliko sati kvalitetnog sna).

Proteini za večeru

Mršavljenje će se ubrzati ako navečer ne jedete velike količine ugljikohidrata. Tada izbjegavajte kruh, radije posegnite za malim porcijama smeđe riže ili heljde uz veliku porciju povrća i svježeg sira, jogurta ili komadića mesa. Navečer dajte prednost proteinima i kuhanom povrću.

Umjereno s poslasticama

Možete se počastiti kockicom-dvije čokolade ili keksićem nakon ručka, ali uživanje u slatkišima odgodit će gubitak kilograma. Ako ste tip koji voli pojesti konkretno, tada dvaput tjedno ostavite prostor u međuobrocima za porciju slatkog, poput pudinga, pola voćnog kolača, dva čokoladna keksa i slično.

169910614562f6571b0b.jpeg

Tjelesna aktivnost!

Neovisno jeste li bili aktivan tip žene prije trudnoće ili ne, motivirajte se barem tri puta tjedno, idealno po sat vremena, na umjerenu tjelesnu aktivnost. To može biti brzo hodanje, plivanje ili sobni bicikl. Time se lakše rješavate potkožnoga masnog tkiva i ubrzavate postizanje željene tjelesne mase. Nemojte odugovlačiti, konzultirajte se sa svojim ginekologom, ali znajte da možete početi relativno brzo nakon porođaja.

Negativni učinci drastičnih dijeta nakon porođaja

Gubitak kilograma nakon porođaja nekim se ženama prirodno događa brže, međutim drastične promjene postižu se i strogim prehrambenim režimima, poput niskoga kalorijskog unosa uz potpuno izbjegavanje ugljikohidrata, povećan unos proteina i intenzivno vježbanje. Kao što je spomenuto, nagli gubitak kilograma nije zdrav ni za dojilju ni za dijete. Posljedica može biti gubitak ili smanjen volumen majčina mlijeka, zbog čega djeca moraju prijevremeno prijeći na gotove formule i dohranu, a time se dugoročno zdravlje djeteta potencijalno narušava. Dugotrajno izbacivanje ugljikohidrata te intenzivna tjelovježba podrazumijevaju pojavu ketona, što se može negativno odraziti na razvoj živčanog sustava djeteta. Previše proteina u prehrani može se negativno odraziti na gustoću kostiju majke.

 

 

izvor:roditelji.hr

Zašto je dojenje dobro za mamu i bebu?

 

Image result for dojenje

Donosimo činjenice o dojenju koje će vas motivirati da mu pružite šansu unatoč mogućim poteškoćama koje uzrokuje neiskustvo

O vrijednosti dojenja već smo mnogo puta pisali, ali novim je mamama iznimno važno doznati što više korisnih informacija o tome da dojenje nije savršeno samo za bebu nego ima i brojne prednosti za majku.

1. Vaše je mlijeko besplatno
Ako izračunate troškove kupnje adaptirana mlijeka (što je prilična svota novca na godišnjoj razini) i bočica, vidjet ćete da je dojenje dobar izbor. Majčino je mlijeko besplatno, uvijek na raspolaganju (zanemarit ćemo moguće poteškoće na početku), optimalne temperature, sterilno i ne zahtijeva posebnu pripremu. Pa još kada k tomu dodate činjenicu da su za dojenčad hranjenu mliječnom formulom obično potrebni češći posjeti liječniku, dvojba će odmah nestati.

2. Brži oporavak nakon porođaja
Oksitocin, hormon koji se oslobađa kada beba siše, potiče izlučivanje mlijeka. Osim toga, potpomaže kontrakcije maternice što omogućava da se maternica brže vrati na svoju veličinu prije trudnoće. Njeno skupljanje smanjuje poslijeporođajno krvarenje.

3. Pomaže kod mršavljenja
Svaka majka gubi kilograme koje je dobila tijekom trudnoće vlastitim tempom. Međutim, odlična je vijest da vaše tijelo troši dodatne kalorije ako “proizvodi” mlijeko za bebu. Ograničavanje unosa kalorija tijekom dojenja nije dobra ideja jer je jako važno da organizam dobije sve potrebne nutrijente (neke i više nego inače). Mudro birajte hranu kako biste zadovoljili i svoje i bebine potrebe (dojilji treba dodatnih 500 kilokalorija za “stvaranje” mlijeka). Zato je najbolje da se u razdoblju dojenja savjetujete o prehrani sa svojim liječnikom. Što se tiče smanjenja trbuha, ono je individualno – kod svake se žene takve promjene odvijaju različito. Stoga se radije ne uspoređujte s drugim dojiljama. Vašem je trbuhu bilo potrebno gotovo deset mjeseci da se toliko proširi. Treba mu vremena i da se smanji. Dakle, budite strpljivi.

4. Majčino je mlijeko bez mirisa
Možda očekujete da će vaše mlijeko imati jak miris? Ustvari je prilično neutralan (naravno, ako niste jeli jako začinjenu hranu). Kada se usporedi s karakterističnim mirisom mliječne formule, to je samo još jedan “prirodni plus”, dodatna potvrda njegove kvalitete. Osim toga, ne stvara trajne mrlje na bebinoj i vašoj odjeći.

5. Bebina stolica ima blaži miris!
Koliko god vam ovo djelovalo smiješno, zapravo je važno. Jer to znači i češće i ugodnije presvlačenje bebe. Mijenjanje pelena “podnošljivije” je kod beba na majčinu mlijeku, za razliku od bebe koja se hrani mliječnom formulom.

6. Više mjeseci bez menstruacije
Sigurno pamtite bezbrižne dane prije nego što ste dobili prvu menstruaciju ili razdoblje trudnoće kad o tome niste morali voditi računa… Ako dojite, moguće je da se vaša menstruacija vrati tek za 6-9 mjeseci nakon porođaja. Kada se ciklus uspostavi, moguće je da menstruaciju ne dobijete baš svaki mjesec. Međutim, imajte na umu da to ne znači da niste u mogućnosti ponovo začeti u tom razdoblju. Dojenje u najvećem broju slučajeva “sprečava” novu trudnoću: u majčinu se mozgu prilikom dojenja luči hormon prolaktin, koji je zaslužan za stvaranje mlijeka, a što više cirkulira u krvi, ovulacija se javlja kasnije. Ali ima i iznimaka, pa budite oprezni ako ne planirate odmah novu trudnoću.

7. Smanjen rizik od raka
Dojenje smanjuje rizik od krvarenja nakon porođaja i raznih infekcija, ali i rizik od raka spolnih organa. Niže razine estrogena, udružene s laktacijom (dojenjem), sprečavaju “nekontroliran” rast stanica maternice, jajnika i dojki. Stoga je smanjen rizik da tkiva tih organa postanu kancerogena. Majke koje doje mogu smanjiti rizik od raka dojke do 50 posto u odnosu na žene koje nisu dojile, pokazala su istraživanja provedena na Sveučilištu Yale u SAD-u.

8. Relaksira
Hormoni koji pomažu vašem tijelu da stvara mlijeko, smiruju i vas i vašu bebu. Oni zapravo djeluju kao prirodno sredstvo za smirenje koje vam, među ostalim, pomaže da lakše zaspite, a dobar vam je san svakako potreban. Blizak kontakt s djetetom pomaže majci da razvije majčinski instinkt i prepozna bebine potrebe. Zato se dojenje smatra i važnom mjerom prevencije poslijeporođajne depresije.

9. Jača kosti
Neka od provedenih istraživanja pokazala su da kod žena koje nisu dojile postoji četiri puta veća vjerojatnost za razvoj osteoporoze kasnije u životu. Općenito, dojenje utječe na očuvanje mladenačkog izgleda i zdravlja žene.

10. Bolje upoznavanje s bebom
Dojenje je odličan način da se majka poveže sa svojim djetetom. Za to je zaslužan oksitocin – hormon za stvaranje veza i bliskosti, koji nas zbližava s bebom. Nije slučajno što se isti taj hormon otpušta kada vodimo ljubav s partnerom!
Blizak kontakt s majkom ima psihičku važnost za bebu, jer je dojenje jedinstveno iskustvo, koje produbljuje odnos majke i djeteta te povoljno djeluje na njegov emocionalni razvoj. Smatra se da su dojena djeca inteligentnija i sigurnija u sebe.

Tekst: Snježana Damnjanović Mitić

Izvor: roditelji.hr

Nekoliko važnih stvari o dojenju.

Šta uraditi ako mleko nekontrolisano curi, kako pravilno dojiti bebu, kada se izmlazati, a kada prekinuti dojenje saznajte u tesktu koji sledi.

Da li majka može da spreči nekontrolisano curenje mleka?

Iako zvuči neverovatno, neke majke imaju problema sa preobilnim lučenjem mleka, a drugima mleko nekontrolisano curi iz dojki. To se događa naročito u prvim danima posle porođaja: na primer, na pomisao na bebu, na plač neke druge bebe i slično. Često se dešava da, dok majka doji bebu na jednoj dojci, na drugoj mleko samo curi. Jedini «spas» su umeci za dojilje, koje treba staviti u grudnjak. Veoma su praktični, sprečavaju kvašenje odeće i spasavaju dojilju neugodnih situacija. Problem najčešće prestaje posle prvog meseca dojenja.

Da li i kada treba kombinovati adaptirano mleko sa majčinim mlekom?

Adaptirano mleko ili formula je najbolji izbor ako majka zaista nema dovoljno mleka, ili je iz drugih razloga neophodna dopunska ishrana mlekom. Greška je ako majka na svoju ruku dohranjuje bebu, bez konsultacije sa pedijatrom. Vrstu i količinu adaptiranog mleka bi trebalo prilagoditi bebinim potrebama i uzrastu. Kravlje mleko je najlošiji izbor.

Koliko često se treba izmlazavati? Da li to treba da se radi i pre i posle podoja?

U periodu prilagođavanja i uspostavljanja dojenja, izmlazanje je veoma važno. Ako beba duže vreme iz nekog razloga ne sisa, da bi se održalo lučenje mleka – potrebno je u određenim vremenskim intervalima izmlazati mleko i, zavisno od situacije, čuvati ga. Ukoliko je potrebno podstaknuti i povećati količinu mleka, posle podoja treba obe dojke isprazniti, kako bi se količina iz podoja u podoj povećavala. Mleko treba izmlazati pre podoja ako su grudi pretvrde, pa beba ne može da «uhvati» dojku. Trebalo bi to činiti i kada su grudi i nakon dojenja prepune mleka i bolne, da ne bi došlo do zastoja i daljih komplikacija. Naravno, i kada želite da osigurate obrok u slučaju da niste kod svoje bebe. Mleko se izmlaza i u cilju lečenja, ako je došlo do infekcije dojke (apsces, mastitis, inficirane ragade – prskotine…).

Kako se beba pravilno doji?

Iako je dojenje najprirodniji način ishrane novorođenčeta, nije samo po sebi instinktivno, već je veština koja se uči. Neke majke to nauče spontano, pa veoma brzo počnu da uživaju u dojenju svoje bebe. Drugim ženama je potrebno vreme i pomoć, ohrabrenje i podrška.

Smatra se da je položaj bebe prilikom dojenja veoma važan u savladavanju pravilnog pripajanja na dojku. Osnovno je da dojilja zauzme položaj u kome se oseća opušteno i udobno. Bebu treba da telom okrene prema svom telu, da joj postavi glavu u visini dojke i mirno dozvoli da beba uhvati dojku (bradavicu i predeo oko bradavice). Potom, kada beba otvori usta, treba njenu glavu privući dojci i zadržati u tom položaju, dok beba ne počne da sisa. Nije dobro da majka namešta dojku u bebina usta («izigrava bočicu»).

Kod dojilja koje imaju problema sa malim bradavicama i nisu uspešno ovladale veštinom dojenja, u prvim danima može da bude od pomoći silikonska bradavica. U svakom slučaju, ako u početku ne ide od ruke savladavanje ove veštine, treba potražiti stručnu pomoć.

U kom uzrastu deteta treba prekinuti sa dojenjem? Kako da se to najbezbolnije uradi?

U prvoj godini života, mleko je detetova osnovna hrana. Od šestog meseca, odojče počinje da jede i drugu vrstu hrane, ali mleko ostaje osnovna hrana za njegov optimalan rast i razvoj, kao i glavni izvor energije. Ako odojče sisa, nije potrebno uvoditi drugo mleko u ishranu.

Ukoliko odojče želi da i dalje sisa, i ako to majku ne opterećuje, nema razloga prekidati ovaj divan «partnerski» odnos. Dojenje treba nastaviti, uz pravilnu dopunsku ishranu. Pogrešno je verovanje da se dojenjem dužim od godinu dana povećava vezanost majke i deteta. Upravo je obrnuto! Dete koje kreće u jasle ili «preživljava» majčin odlazak na posao, lakše će da «pregura» ove, za dete velike promene, ako u večernjim satima može da se «posluži» svojom predivnom poslasticom, koja predstavlja i svojevrsnu utehu za njega. Dojenje je više od hranjenja – jer doprinosi formiranju, stabilizaciji i osamostaljivanju detetove ličnosti. Zato odvojte dete od «sike» onda kada ste i vi i ono za to spremni.

Da li majka sme da pije antibiotike i analgetike ako doji bebu?

Antibiotici su savremena sredstva u borbi protiv infekcija, i u tom smislu nijedna druga supstanca ne može da se meri sa njihovim terapijskim efektom. To su, generalno, lekovi bezbedni za upotrebu, ali ipak treba biti oprezan, jer je njihovo uzimanje vrlo ozbiljna stvar. Isključivo lekar određuje terapiju. Međutim, uzimanje ovih lekova napamet, smanjuje mogućnost izlečenja, čime se pomaže razvoj rezistentnih bakterija (otpornih na lekove), koje napadaju najslabiju populaciju. Antibiotici, analgetici, gvožđe i vitamini su dozvoljeni dok majka doji, ali u uobičajenim dozama. U grupu lekova koji su bezbedni u toku dojenja, spadaju i antipiretici (paracetamol, ibuprofen). No, pre upotrebe lekova, treba obavezno konsultovati lekara. Ukoliko majka mora da uzima lek koji je kontraindikovan u periodu laktacije, treba privremeno prekinuti dojenje. Ipak, samo neki antibiotici su kontraindikovani (tetraciklini, baktrim, hloramfenikol), zatim tuberkulostatici, citostatici, neki hormoni…

Anđelka Kotević, viša medicinska sestra, šef službe “Halobeba” u Gradskom zavodu za javno zdravlje